GAVRAN (CORVUS CORAX)
Gavran, u nekim izvorima Obični ili Sjeverni gavran, ptica je iz porodice vrana. Svojom veličinom najveća je ptica ove porodice, ali i najveća vrsta u redu Vrapčarki (Passeriforms), na koji odpada polovica poznatih ptičjih vrsta. Nastanjuje gotovo čitavu sjevernu polutku, što ga čini i najraširenijom od svih vrsta iz porodice vrana.
OBILJEŽJA
Gavrana je, kao i ostale velike, crne vrane, najlakše raspoznati prema obliku i građi tijela. Karakterizira ga veliko, u potpunosti crno tijelo, debeli vrat i snažan, lagano na dolje zakrivljen kljun.
Prosječna dužina tijela iznosi 64 cm, a prema nekim izvorima kreće se u rasponu od 56 cm, pa čak do 69 cm. Može težiti od 0.70 do 2 kg, s prosječnom težinom oko 1.2 kg, čime spada u red težih vrapčarki. Raspon krila kreće se do 1.5 m.U letu, rep poprima oblik klina, što zajedno s velikim, širokim krilima, olakšava razlikovanje od ostalih vrsta.
Utrenirano uho može ga razaznati i prema glasanju. Do sada je zabilježeno više od 30 različitih oblika glasanja, što je možda i najviše od svih ostalih vrsta.
Rasprostranjen je na čitavom području sjeverne hemisfere, od Arktika na sjeveru do pustinjskih dijelova Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. Pojedini primjerci viđeni su i na Mt. Everestu na visinama iznad 6000 m. Gavran je ptica stanarica, osim u arktičkim krajevima. Najčešće nastanjuje više nadmorske visine i šumska staništa. U nekim područjima gnijezdi se i u gradovima, koji predstavljaju dobar i praktički nepresušan izvor hrane.
Što se ishrane tiče, gavrani su svejedi. Hrane se gotovo svime od strvine, preko malih glodavaca, kukaca pa sve do bobica i otpada kojeg ostavi čovjek.
ZANIMLJIVOSTI
- Gavran može imitirati glasanje drugih ptica i zvukova iz svog okruženja, čak i govor.
- Gavran je jedna od najprilagodljivijih ptica na svijetu: može živjeti gotovo svugdje i hrani se gotovo svime.
- Vrlo je inteligentna ptica, što je dokazano mnogim laboratorijskim pokusima, ali i ponašanjem u prirodi.
- Gavrani skladište svoju hranu u skrovišta, a primjećeno je da se pri tome prave da spremaju hranu u lažno skrovište, ne bi li zavarali ostale jedinke.
- Jedna je od rijetkih vrsta životinja koja može drugim jedinkama prenijeti informaciju o npr. udaljenoj lokaciji gdje se nalazi hrana.
- Jedna je od rijetkih ptica koja je viđena da se igra i čini određenu aktivnost samo iz “zabave”. Zabilježena je igra grančicama (ispuštanje grančice u letu i ponovno hvatanje), ili sklizanje po snijegu.
GAVRAN U MITOLOGIJI I NJEGOVA SIMBOLIKA
Gavran je jedna od najzasutpljenijih vrsta u mitološkom i kulturološkom pogledu. Gotovo sve velike mitologije imaju neku priču povezanu s gavranom ili barem nekom od vrsta iz porodice vrana. Pojavljuje se u nordijskoj i keltskoj mitologiji, antičkim grčkim i rimskim mitovima, kao i u mitovima sjevernoameričkih plemena i pričama u gotovo svim velikim svetim knjigama. Danci su smatrali da se promatranjem gavrana može predvidjeti rezultat bitke, a u nekim zapisima smatra se da su predvidjeli Platonovu, Ciceronovu i.
Iako je uglavnom povezivan sa smrću i smatran glasnikom loših vijesti, njegova simbolika je ipak puno šira i varira ovisno o mitu i kulturi. Tako je predstavljan i kao zaštitnik, učitelj pa i donositelj dobrih vijesti i sreće. U europskim mitovima predstavljao je simbol određenog boga, kralja ili junaka, dok je u pojedinim američkim mitovima i sam smatran božanstvom.
Nordijska mitologija
U nordijskoj mitologiji je svakako najpoznatija poveznica gavrana s vrhovnim bogom Odinom, koji je posjedovao dva gavrana nazvana Huginn i Muninn. Huginn predstavlja misao, a Muninn pamćenje. Tako je najčešće prikazivan s po jednim gavranom na svakom ramenu. Huginn i Muninn predstavljaju Odinove oči i uši te svaki dan donose nove vijesti. Ponekad bi se i sam Odin pretvorio u gavrana.
Keltska mitologija
Keltska mitologija obiluje pričama u kojima se spominje gavran ili u nekim slučajevima vrana. U europskim mitologijama su ponekad vrana i gavran izjednačavani.
Često se gavran spominje u kontekstu smrti, a posebno se vezuje uz bitke i smrt ratnika pa se tako najčešće s gavranom povezuju keltske božice rata i smrti. Najpoznatija božica čiji simbol predstavlja gavran je Morrigan. Morigann se ponekad pojavljuje u liku gavrana (u nekim izvorima vrane), leteći iznad područja gdje se odvija bitka. U tim mitovima gavran je prikazivan s darom predviđanja pa je tako i Morigann sklona predviđanju, posebno predviđanju ishoda bitaka. Badb, Macha i Nemain, samo su još neke od božica povezivanih s gavranom.
U Irskoj i Walesu gavrani su smatrani glasnicima bogova, a spominju se i u pričama o kralju Arthuru.
Gavrani u The Tower of London
Zanimljiva je i priča i vjerovanje koje se sve do danas uvriježilo u britansku kulturu, a veže se uz gavrane koji i danas nastunjuju Tower of London. Iako su se tu nekada prirodno gnijezdili, s vremenom su napustili lokaciju pa su kasnije bili umjetno nastanjeni.
Prema vjerovanju, ukoliko gavrani napuste Tower of London, britansko Kraljevsto će proapasti. Dokle god se ovdje gnijezde, Britanija nikada neće biti osvojena. U tom smislu prisutnost gavrana štiti Kraljevstvo od zla.
Postoji mnogo legendi koje povezuju gavrane s Tower-om, a jedna od najranijih tiče se velškog kralja Brana, čije ime znači gavran, a koji je nakon što je smrtno ranjen u bitci, naredio da se njegova glava zakopa na mjestu gdje Tower of London danas stoji.
Također postoji priča da je Winston Churchil, kada su za vrijeme bombardiranja u Drugom svjetskom ratu gavrani napustili Tower, svjestan povijesne važnosti, naredio da se odmah kao zamjena dovedu novi gavrani.
Zanimljivi izvori:
http://www.allaboutbirds.org/guide/Common_Raven/
